PRESA CANARIO POVIJEST

PRESA CANARIO POVIJEST

PRESA CANARIO, punim nazivom Pero de Presa Canario (Španjolski pas za hvatanje), je relativno rijetka pasmina moloških pasa koja potječe iz Španjolske, točnije sa Kanarskih otoka Santa Cruz de Tenerife i Gran Canaria. Ime pasmine je često skraćeno na Presa Canario, Kanarski pas, Španjolski mastif ili jednostavno Presa.

Presa Canario povijest- Početak razvoja

Početak razvoja pasmine kakvu poznajemo danas, počinje u 15.st. kada Španjolski konkvistadori prilikom osvajanja Kanarskih otoka, donose sa sobom mološke pse u tipu mastifa.  Kasnijim križanjem između ”majorera”, pra-Hispanskog stočarskog psa porijeklom sa otoka, i moloških pasa donesenih na otočje, nastaju psi “dogo” tipa, srednje veličine, tigraste i žute boje, robusne građe sa karakteristikama mollosa , ali sa velikom pokretnošću i temperamentom.

U 16 i 17.st. njihova primarna zadaća bila je čuvanje stoke, lov na divlje veprove, te zaštita farme od napada divljih pasa i drugih predatora. Dolaskom Engleskih kolonista na otoke, krajem 17.st., počinju se koristiti za borbe pasa u domaćim pomorskim lukama. Između 16. i 18. stoljeća vlasništvo tih pasa više puta je proglašavano nezakonitim te su jedino lovci i farmeri legalno mogli posjedovati Kanarske pse. Takva praksa je trajala sve do 1940. godine., kada u Španjolskoj nastupa zabrana borbi pasa. Odlukom o zabrani borbi pasa, državna vlast skoro u potpunosti istrebljuje pasminu.

1970. godine pasmina se počinje postupno oporavljati, a 1982. godine skupina kinologa sa otoka Tenerife osniva “Club Espańol del Presa Canario“ (Šanjolski klub Pero de Presa Canario) koji četiri godine kasnije organizira prvu regionalnu izložbu pasa pasmine Presa Canario, gdje je izlagano preko 150 predstavnika pasmine.

F.C.I. privremeno priznaje pasminu 2001. godine pod nazivom Dogo Canario, te takav status zadržava sve do 2011. godine kada dobiva punopravno priznanje u F.C.I.-u.

U prosincu 2018. godine na zahtjev Španjolskog kinološkog saveza vraća se stari naziv Presa Canario. Danas su proglašeni nacionalnim simbolom trećeg najvećeg otoka u Kanarskom arhipelagu – Gran Canaria.

 

Više informacija-OVDJE , OVDJE